Uvod

Općina Jesenje nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije, u sjevernom podnožju planine Strahinjčice, a obuhvaća naselja: Brdo Jesenjsko, Cerje Jesenjsko, Donje Jesenje, Gornje Jesenje i Lužani Zagorski. Zauzima površinu od 24 km2. Središte općine je živopisno Gornje Jesenje, a cijela općina broji oko 1700 stanovnika. Ako je Krapinsko-zagorska županija romantično srce Hrvatske, onda je Gornje Jesenje netaknuto prirodno srce Zagorja.

Općina Jesenje ima budućnost u razvoju lovnog i seoskog turizma, a plan razvoja sadrži aktivnosti vezane uz modernizaciju prometne infrastrukture, uređenje okoliša te pružanje pomoći pri širenju obrta te razvoju malih poduzeća obiteljskog tipa. Ovamo bi svakako valjalo svratiti i zbog planinarenja, šetnji predivnim krajolikom, znanstvenih istraživanja jezika i prebogatog čisla narodnih običaja, navedenih gurmanskih specijaliteta kao i ljekovitog bilja kojim je bogat ovaj kraj.

Povijest

Ako se želi proučiti povijest općine Jesenje, odnosno župe Jesenje, najprije se mora proučiti povijest župe Radoboj, jer je od prvog spominjanja župe Jesenje u Vizitacijama te župe 1328. g. pa do 1785. g. župa Jesenje pripadala župi Radoboj. Župa Radoboj obuhvaćala je sela: Jesenje (na prvom mjestu), Malu Goru, Popovec i Radoboj. Taj je opseg zadržala do 1785. g. kad je otpala filijala Jesenje i postala samostalna župa. Patronatsko pravo nad župom Radoboj pa prema tome i nad filijalom Jesenje vršili su tijekom vijekova razni gospodari krapinskog grada (grofovi Keglevići, Erdody, Moškon, Sermage).

Crkva Sv. Ivana Krstitelja u Gornjem Jesenju počela se graditi 1847. g. na mjestu stare kapelice izgrađene sredinom 17. stoljeća. Crkva je blagoslovljena i predana na upotrebu 1858. g. Bilo je velikih materijalnih problema u izgradnji crkve, pa je sam car Franjo Josip na intervenciju župnika urgirao i poslao pozamašnu svotu novca dostatnu za izgradnju crkve. Glavni oltar te barokne crkve je posvećen sv.Ivanu Krstitelju po kojem crkva ima i ime. Kao zanimljivost navodi se da su 4 zvona na crkvenom zvoniku u prvom svjetskom ratu skinuta te upotrijebljena u vojne svrhe. Crkva je iznutra je obnovljena 1990.g., a izvana 2004.g. Donacijom 7 vjernika 2002.g. zamjenjeno je dotrajalo zvono.

Razvoj školstva prema raspoloživim podacima vidljivih iz spomenice škole u Gornjem Jesenju počeo je 1857.g. te je prema tim podacima te godine u školi bio upisan 131 polaznik. Nastava se odvijala u privatnim zgradama, a kao prva bila je u privatnoj zgradi obitelji Jedvaj u Gornjem Jesenju. Kamen temeljac za prvu zgradu škole u Gornjem Jesenju postavljen je 1904. g., a iste je godine škola dobila jednu učionicu i stan za učitelja. 1957. g. škola je organizirana kao osmorazredna, a nastava se odvija u prostorijama škole te zadružnog doma. 1973.g. zbog velikog se broja djece (oko 400 učenika) hitno pristupilo dogradnji novog , većeg dijela škole koji je i konačno završen 1976.g. Općina Jesenje je konačno dobila adekvatan školski prostor toliko potreban budućim naraštajima.
PREGLED IZGRADNJE INFRASTRUKTURE U OPĆINI JESENJE:

NOVO GROBLJE – napravljeno 1857.g.
CESTA KRAPINA-BEDNJA kroz GORNJE JESENJE – izgrađena 1869.g.
ZADRUŽNI DOM – izgrađen 1948.g.
ELEKTRIČNA ENERGIJA – postavljena 1952.g.
VODOVOD – izgrađen 1969.g.
TELEFONSKA MREŽA – uvedena 1994.g.
PLINOFIKACIJA – uvedena 1997.g.

Geografski položaj

Općina Jesenje nalazi se u sjevernom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Prema sjeveru graniči s općinom Bednja u Varaždinskoj županiji i Općinom Radoboj, a istočnom granicom prislanja se na općinu Novi Golubovec.

UDALJENOST GORNJEG JESENJA OD VEĆIH MJESTA I GRANIČNIH PRIJELAZA:

Krapina: 10 km	Varaždin 50 km
Zagreb: 60 km	Granični prijelaz Macelj: 10 km
Trakoščan: 13 km	Granični prijelaz Goričan: 63 km
Lepoglava: 17 km

Prirodna obilježja

Općina Jesenje pruža tipičnu krajobraznu sliku Hrvatskoga zagorja, - izrazito brdovit reljef. Visinske razlike reljefa kreću se od 200 m do 574 m nadmorske visine. Planina Strahinjščica, u podnožju koje se općina Jesenje nalazi, prilično je niska šumovita planina s najvišim vrhom na 847 m nadmorske visine. Lužani Zagorski pak, koji su također sastavni dio općine Jesenje, prislanjaju se na Maceljsku goru u svom sjevernom dijelu sa najvišim vrhom od 406 m.

Same šume zauzimaju nešto više od 60% ukupne površine općine dok poljodjelsko zemljište zauzima 33% površine. Obilježja kakvoće tla te usitnjenost i rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i za proizvodnju tzv. zdrave hrane u manjim količinama. Podneblje je obilježeno s kontinentalno-humidnim tipom klime. Obilježja su umjereno topla i kišovita ljeta te hladne zime. Srednja temperatura najhladnijega mjeseca kreće se iznad 3°C, ljeta su svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijega mjeseca ispod 22°C. Prema desetogodišnjim mjerenjima (1975-1985.g. u meterološkoj stanici u Krapini), kao zanimljivost se navodi podatak da samo u tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) nisu zabilježene temperature ispod nule, a da su u godini prosječno 23 dana sa snježnim padalinama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10 °C, dok je najniža izmjerena temperatura -22 °C.

Naselje

Popis stanovništva

	1948 g.	1961 g.	1981 g.	1991 g.	2001 g.
Gornje Jesenje	916	906	844	807	777
Brdo Jesenjsko	464	478	301	235	193
Cerje Jesenjsko	327	314	240	211	177
Donnje Jesenje	594	542	444	404	384
Lužani Zagorski	381	354	244	182	140
Općina Jesenje	2682	2594	2073	1839	1671

Iz tabele je vidljivo da je u općini Jesenje prisutan stalan pad broja stanovnika u zadnjih 50 godina (u tom razdoblju broj stanovnika se manjio za 38% što je svakako zabrinjavajuća stavka). Mjere demografske politike općine (poglavito jednokratna novčana pomoć za svako novorođenče) i dobivanje statusa brdsko-planinske općine su elementi koji bi trebali umanjiti negativnu demografsku sliku općine.