U posljednje vrijeme često se susrećemo sa pojmom zlatne žutice vinove loze. To je bolest koja se brzo širi našim vinogradima, a koliko je opasna govori činjenica da stručnjaci smatraju kako može dovesti u pitanje opstojnost hrvatskog vinogradarstva.
Zlatna žutica vinove loze ili Flavescence doree je bolest koju uzrokuju sitni, oku nevidljivi organizmi, zvani fitoplazme. Naseljavaju provodne snopove vinove loze, a mi kao rezultat toga primjećujemo simptome na čokotu. Simptomi su vidljivi od kraja lipnja pa sve do kraja vegetacije. Na zaraženim čokotima pojavljuje se uvijanje rubova lista prema unutra, zbog čega list poprima kopljasti izgled. Lišće bijelih sorata poprima žutu boju, a tamnih sorata purpurno crvenu boju. Mladice mogu ostati zelene i ne dozoriti, cvat se može osušiti, a grozd ( ili dio grozda) osipati ili smežurati. Kiseline u bobama su visoke. Jednom zaražen trs je zauvijek zaražen. Nikakvim izravnim mjerama zaštite vinove loze nije moguće izliječiti zaražene trsove.
Iskorjenjivanje i sprečavanje širenja zlatne žutice moguće je jedino iskrčivanjem trsova koji pokazuju simptome zaraze, krčenjem i uništavanjem izvora zaraze i suzbijanjem prenositelja fitoplazme. Jedini za sada poznati prenositelj fitoplazme unutar vinograda i od vinograda do vinograda je američki cvrčak ( S. titanus). On se hrani tako da siše sokove sa trsova. Sa sokovima u svoj organizam unosi i fitoplazme. Hranjenjem na idućem, zdravom trsu, prenosi te fitoplazme na zdravi trs.
Područja na kojima je od strane stručnjaka Zavoda za zaštitu bilja laboratorijskim analizama potvrđena prisutnost fitoplazme- uzročnika zlatne žutice vinove loze ministar poljoprivrede proglašava demarkiranim područjima. Demarkirano područje sastoji se od žarišta zaraze – to je područje u krugu 1 km od mjesta na kojem je utvrđena fitoplazma i sigurnosnog područja- područja minimalno 5 km od granice zaraženog područja.
Nažalost u Krapinsko-zagorskoj županiji potvrđena je prisutnost zlatne žutice te su proglašena demarkirana područja. Vinogradari mogu naći popis katastarskih čestica zahvaćenih žuticom na stranicama Ministarstva poljoprivrede ( http://www.mps.hr) pod linkom Zakonska regulativa-Biljno zdravstvo-Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima za štetni organizam Grapevine flavescence doree MLO.
Područja koja su žarište zaraze na području Krapinsko-zagorske županije su:
• Budinšćina
• Donja Batina
• Gotalovec
• Hrašćina
• Hrašćinski Kraljevec
• Jertovec
• Veleškovec
Područja koja su proglašena sigurnosnim područjima na području Krapinsko-zagorske županije: Globočec–Donja Stubica, Marija Bistrica, Poljanica Bistrička, Selnica, Poznanovec, Belec, Budinšćina, Donja Batina, Gotalovec, Hrašćina, Hrašćinski Kraljevec, Jertovec, Konjšćina, Lovrečan, Mače, Martinci Zlatarski, Oštrc, Peršaves, Pešćeno, Podgrađe Bistričko, Purga, Sušobreg, Tugonica, Veleškovec, Zajezda i Zlatar.
Vinogradari s područja Krapinsko-zagorske županije dužni su se pridržavati obaveznih fitosanitarnih mjera koje će se provoditi u zaraženim i sigurnosnim područjima, a koje su propisane Naredbom o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja zlatne žutice vinove loze (NN 46/2017).
Fitosanitarne mjere koje se provode u zaraženom području su:
posjednici bilja dužni su ukloniti i uništiti zajedno s korijenom sve zaražene trsove, cijepove i matične trsove za koje je laboratorijskom analizom potvrđeno da su zaraženi zlatnom žuticom;
iskrčiti i uništiti s korijenom sve trsove i matične trsove koji pokazuju simptome zaraze zlatnom žuticom, bez prethodne analize;
ako više od 20% trsova u vinogradu pokazuje simptome zlatne žutice, potrebno je dodatno uzimanje uzoraka te slijediti preporuke stručnjaka Zavoda za zaštitu bilja;
zabranjeno je premještanje sadnog materijala van zaraženog područja.
krčenje zapuštenih vinograda i pavitine, bez prethodnog potvrđivanja prisutnosti fitoplazme laboratorijskom analizom.
Radi sprečavanja širenja fitoplazmi sa zaraženog područja posjednici bilja u zaraženom području su dužni pratiti pojavu simptoma na biljkama domaćinima, pratiti prisutnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča u vinograd krajem lipnja i suzbijati američkog cvrčka prema programu suzbijanja u vinogradima i rasadnicima a vinove loze. Prvo suzbijanje američkog cvrčka provodi se sredinom lipnja, nakon cvatnje vinove loze.
Radi sprečavanja širenja fitoplazmi iste mjere sigurnosti posjednici bilja dužni su provoditi i u sigurnosnom području. U sigurnosnom području zapuštene vinograde je potrebno privesti kulturi ili će fitosanitarni inspektor narediti njihovo krčenje bez prethodnog potvrđivanja prisutnosti fitoplazme. Jedinice lokalne samouprave obvezne su pružiti pomoć fitosanitarnom inspektoru pri pronalaženju zapuštenih vinograda i njihovih posjednika
U nezaraženom području, posjednici vinove loze dužni su sustavno pratiti pojavu simptoma zaraze na biljkama domaćinima, pratiti prisutnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča u rasadnicima vinove loze,redovito suzbijati američkog cvrčka u rasadnicima vinove loze. Ukoliko se pronađu zapušteni vinogradi na nezaraženom području, o tome je potrebno obavijestiti poljoprivrednog inspektora.
U sigurnosnom i nezaraženom području Savjetodavna služba će vršiti sustavno praćenje pojave simptoma zlatne žutice vinove loze i u slučaju sumnje na zarazu, dužni su o tome obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora.
Provođenje navedenih fitosanitarnih mjera kontrolirat će fitosanitarna inspekcija i u slučaju nepridržavanja istih, posjednici bilja mogu biti kažnjeni novčanim kaznama prema Zakonu o biljnom zdravstvu.
U Krapinsko-zagorskoj županiji ispred Savjetodavne službe u vezi zlatne žutice vinogradari se mogu obratiti višoj stručnoj savjetnici (zaštite bilja), Sanji Gregurević, dipl.ing.agr., Kumrovečka 6, 49210 Zabok, telefon 049/249-045, mobitel: 091/4882-745, te na e-mail: Sanja.Greguric@savjetodavna.hr.